Teme   >    Kultura i nauka   >   
  • Mijenja li tehnologija način na koji funkcionira ljudski mozak?
  • Kako izgleda mozak tinejdžera na Googleu? Da li svi ti sati provedeni na internetu mijenjaju način na koji funkcionira mozak?
  • Na prvi pogled čini se da prethodna pitanja dolaze od zabrinutih roditelja, međutim, njih su iznijeli naučnici koji istražuju rad mozga. Iako je pitanje nasilnih igara zadobilo značajnu pažnju javnosti, neki aktuelni problemi mnogo su dublji. Određeni naučnici smatraju da elektronski svijet mijenja način na koji čitamo, učimo i komuniciramo jedni s drugima.

    Još uvijek ne postoje konačni odgovori na ova pitanja. Međutim, dr. Gary Small, psihijatar na univerzitetu UCLA, tvrdi da svakodnevna izloženost digitalnim tehnologijama poput interneta i telefona s višestrukim funkcijama može izmijeniti način na koji naš mozak funkcionira. Kad mozak posvećuje više vremena zadacima zasnovanim na tehnologiji, a manje interakciji s drugim ljudima, on se udaljava od osnovnih društvenih vještina poput čitanja izraza lica tokom razgovora, smatra dr. Small. Stoga putevi u moždanoj strukturi koji se koriste tokom kontakta licem u lice postaju slabiji, što može dovesti do nesnalaženja u društvu, nemogućnosti da se tumače neverbalne poruke, izolacije i umanjenog zanimanja za tradicionalno podučavanje u učionici.

    Dr. Small smatra da je utjecaj najsnažniji kod tzv. “digitalnih urođenika” – osoba u dvadesetim godinama života “koje se od samog rođenja susreću s digitalnim svijetom.” On smatra da je bitno pomoći djeci rođenoj u eri tehnologije da poboljšaju svoje društvene vještine, a starijim ljudima – “digitalnim imigrantima” -  da poboljšaju svoje tehnološke vještine.

    Barem jedan devetnaestogodišnji internet entuzijast djelomično se slaže s idejom dr. Smalla. John Rowe, koji živi blizu Pasadene u Kaliforniji, provodi 6 do 12 sati dnevno na internetu. On se čas zanima instant porukama, čas igricama poput Cyber Nations i Galaxies Ablaze, te online forumima za igrače i DJ-e. Društvene vještine? Rowe misli da on i njegovi prijatelji imaju sasvim dobre društvene vještine, međutim, on smatra da je dr. Small u pravu kad su u pitanju neki ljudi koje on poznaje.

    “Da stalno ne izlazim i ne provodim vrijeme sa svojim prijateljima, ne bih imao osjećaj za društvenost kakvu imam,” rekao je Rowe, koji provodi tri-četiri noći sedmično sa svojim prijateljima.  “Ne možete se samo odreći normalnih prijatelja s kojima se svakodnevno viđate.”

    Prije više od 2.000 godina Sokrat je upozorio na drugačiju informacijsku revoluciju – jačanje pisane riječi - koju je smatrao više vještačkim načinom učenja u poređenju s usmenom predajom. Nešto skorije, širenje televizije potaknulo je zabrinutost da će djeca postati nasilnija i pasivnija, te da će imati problema s učenjem.

    Dr. Small, koji opisuje savremene brige u novoj knjizi pod nazivom iBrain: Surviving the Technological Alteration of the Modern Mind (iMozak: preživljavanje tehnološke izmjene savremenog uma) priznaje da ne posjeduje definitivne dokaze da digitalna tehnologija mijenja način funkcioniranja mozga. Ipak, njegov argument je “interesantan i zasigurno provokativan”, iako težak za dokazivanje, rekla je Tracey Shors, naučnica za proučavanje mozga s Univerziteta Rutgers.

    Drugi su sumnjičavi. Robert Kurzban, psiholog s Univerziteta  Pensilvanija, rekao je da naučnici trebaju otkriti još mnogo toga o tome kako iskustva jedne osobe utječu na način na koji će mozak funkcionirati tokom društvene interakcije.

    "Život u eri Googlea može izmijeniti i način na koji čitamo.
    Normalno, kako dijete uči da čita, njegov mozak gradi puteve koji postepeno omogućuju više sofisticiranu analizu i razumijevanje", rekla je Maryanne Wolf s Univerziteta Tufts, autorica knjige Proust and the Squid: The Story and Science of the Reading Brain (Proust i lignja: priča i nauka o čitalačkom mozgu).

    Ona takvu analizu i razumijevanje naziva “dubokim čitanjem”. Ali i za to je potrebno vrijeme, čak i ako je to samo djelić sekunde, a današnji elektronski svijet se posebno tiče brzine, prikupljanja mnoštva vještačkih informacija u što kraćem vremenu. Wolfova se pita šta će se desiti kad mala djeca budu u ranim godinama čitala sve više tekstova na internetu. Da li će njihovi mozgovi odgovoriti tako što će napraviti kratice preko normalnih puteva čitanja koji vode ka dubokom čitanju, ali za koje je, također, potrebno više vremena? I, da li će to utjecati na njihovu sposobnost da razmišljaju o onome što su pročitali? Wolfova smatra da je potrebno prostudirati ova pitanja. Ona smatra da će djeci biti potrebne instrukcije namjenjene stjecanju razumijevanja tokom čitanja u digitalnom svijetu.

    Neka istraživanja ukazuju na to da mozak, ustvari, ima koristi od korištenja interneta.  Velika studija koju je predvodio Mizuko Ito s Univerziteta Kalifornija nedavno je zaključila da tokom komunikacije sa svojim prijateljima preko interneta – naprimjer, šaljući instant poruke – tinejdžeri uče vrijedne vještine koje će im biti potrebne na radnom mjestu i u društvu tokom digitalnog doba. To uključuje pitanja poput privatnosti na internetu i toga šta je odgovarajuće, a šta nije za postavljanje i komunikaciju preko interneta, rekao je Ito.

    Rowe, devetnaestogodišnjak, rekao je da on i njegovi prijatelji često pričaju o tome da li tehnologija, ustvari, može biti štetna po ljude. A to uključuje i argument da korištenje kompjutera dovodi do toga da ljudi postaju društveno nesposobni. Naravno, dodao je on, “mi provodimo dosta vremena na kompjuteru i ipak imamo sasvim normalan i savršen društveni život.” 

    Izvor: independent.com

    S engleskog prevela: Esma Zlatar


  •  
  • 23.12.2008
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com