Teme   >    Roditeljstvo   >   
  • Kako komunicirati s djetetom?
  • Proces odrastanja je vrlo kompleksan i zahtjevan i za djecu i za roditelje. Evo nekoliko preporuka koje vam mogu pomoći da lakše prođete kroz taj period.
  • Iskrenost

    Svom djetetu jasno kažite o čemu i zbog čega želite s njim ili s njom razgovarati. Raspravite otvoreno svoju zabrinutost, strahove, govorite o tome otvoreno, ali ne patetično. Stavite mu do znanja kako je to biti roditelj. Djeca otvorenost i iskrenost prepoznaju i samo tako ćete postići da vam uzvrate na isti način.

    Dosljednost

    Kako vaš adolescent vrlo pažljivo posmatra sve oko sebe, smjesta će uočiti hipokriziju i nedosljednost. Razmislite o svojim vlastitim stavovima i ponašanjima u vezi s cigaretama, alkoholom i drogama. Ukoliko pušite dvije kutije dnevno, a uistinu ne želite da vaše dijete postane pušač, morate priznati vlastitu nemoć i jasno ga upozoriti da ne ponavlja vaše greške. Jasno i otvoreno treba reći kako ne odobravate pušenje, pijenje alkohola, uzimanje marihuane i ecstasyja, a naravno ni drugih sredstava ovisnosti. Za svako od njih morate imati jasno obrazloženje i nepokolebljiv stav. Iako i ponašanje roditelja utječe na ponašanje djece, dokazano je da su važniji čvrsti, jasni i jednoznačni stavovi. Naravno, pritom to trebaju biti stavovi i mišljenja oba roditelja.

    Otvorenost

    Otvorena komunikacija zahtijeva i da budete spremni na šokove. To, naravno, ne mora biti baš upotreba droga, već različite manje ili više očekivane situacije (seksualna iskustva, priznanje lažnog izgovora za spavanje izvan kuće, loše ocjene i sl.) Bez obzira na to kakve ćete korake poduzeti kasnije, u tom trenutku treba jako cijeniti otvorenost te to i kazati. Sam čin priznanja koji vodi u mogućnost rasprave može biti od nesagledive važnosti ako se (ukoliko se uopće) dogode stvari koje će zahtijevati vašu odlučnu pomoć i intervenciju. Može se dogoditi i da vama dijete postavi pitanja o vašim iskustvima i/ili doživljajima iz mladosti. Budite spremni i odgovarajte što poštenije možete.

    Slušanje

    Slušanje ne znači samo da je informacija prenesena, već da je osoba sigurna da ste je uistinu čuli i razumjeli. Za slušanje treba imati i naći vremena. Pokažite da ste uistinu zainteresirani, čak iako vam se događaj ne čini važnim. Ako s djetetom imate dobru komunikaciju, znate i sami kako se puno može saznati slušajući o malim, naoko nevažnim stvarima.

    Pokušajte:

    umjesto: "moraš ...", "trebaš ...", "bolje ti je da .., jer inače ...",
    reći: "šta misliš, kako bi...", "ja mislim, ali idemo vidjeti...", "ako imaš argumente, možemo razgovarati..."

    Ali nemojte govoriti:
    "ne brini, to ću ja sve srediti...", "ti si i tako glup...", "ti to nisi uopće u stanju...", pokušajte umjesto toga: "to nije bilo baš dobro, ali razmisli...", "mislim da bi ti to mogao pokušati..."

    I ne zaboravite - i vlastitom se djetetu može reći: "Oprosti, nisam bio u pravu", a može se reći i: "Znam da sam pretjerao (pretjerala), ali to je zaista samo zato jer te jako volim i jako se bojim za tebe" - i djeca i mladi taj govor razumiju.

    Na šta sve roditelji trebaju obratiti pažnju u adolescentnoj dobi djeteta
    • nisu sva djeca u jednakim fazama tjelesnog i spolnog razvoja 
    • treba pripaziti u ponašanju i odnosima da se dijete ne povrijedi i ne izvrgne nenamjernoj poruzi.
    • iako se smatra da su mladi uvijek bezbrižni i veseli, razdoblje sazrijevanja nosi i osjećaje usamljenosti i stidljivosti koje treba prepoznati.
    • smatra se da je sve više mladih sklono depresivnim simptomima.
    • za izgradnju samopoštovanja koji put je nužno i buntovništvo te neopravdana samouvjerenost koju valja prepoznati i na nju ne uzvraćati agresijom.
    • pružanje otpora nije uvijek negativno, ali agresija koja graniči s antisocijalnim ponašanjima zahtijeva djelotvorno i brzo reagiranje.
    Ima li načina da prepoznate uzima li vam dijete drogu?
     
    Kako su u adolescenciji promjene raspoloženja više pravilo nego izuzetak, polaganje prava na privatnost i na "svoje tajne i informacije" sve izraženiji, a zahtjevi za samostalnošću trajni izvor latentnih sukoba, ne može se sa sigurnošću reći koji znakovi su samo dio "normalnog" odrastanja, a koji upućuju na uzimanje sredstava ovisnosti. Nažalost, iz izvještaja nadležnih službi može se doznati da je ne jednom prvi znak da se nešto zbiva za roditelje bio kad bi njihovom adolescentu pozlilo u kupaonici zbog nečiste droge ili predoziranja. Neki od ovih znakova bi vas morali potaknuti na reagiranje, čak i ako nisu u pitanju droge, već ozbiljnija kriza adolescencije kroz koju vaše dijete prolazi:

    • nagle i česte promjene raspoloženja;
    • nenadani izljevi gnjeva;
    • sve veća otuđenost od svakodnevnih zbivanja u porodici;
    • promjena kruga prijatelja;
    • problemi u školi (ocjene, izostanci);
    • odustajanje od izvanškolskih aktivnosti;
    • izbjegavanje odgovora gdje se i s kim druži i kreće;
    • sve veće potrebe za novcem;
    • promjene apetita i načina prehrane;
    • zaboravljanje;
    • nestanak stvari (ili novca) iz kuće;
    • saznanje ili prijava krađe;
    • papirići, čepovi, kašike, aluminijska folija, prljava vata negdje u sobi.
    Prilagođeno sa: plivazdravlje.hr

  •  
  • 28.06.2009
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com