Teme   >    Roditeljstvo   >   
  • Sigurnost djece na internetu - izazov budućnosti
  • Dvadeset godina nakon što je međunarodna zajednica proširila granice zaštite djece, roditelji i zvaničnici postepeno ulaze na neuređenu teritoriju: internet.
  • Od novembra 1989. godine Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta usvojile su 193 zemlje s ciljem zaštite djece od zlostavljanja.

    Međutim, grupe za zaštitu djece i zakonodavci sada svoju pažnju okreću ka eksponencijalnom rastu paralelnog digitalnog svijeta, gdje djeca mogu lutati daleko od pogleda poslom preopterećenih roditelja, te se suočiti s rizikom od zlostavljanja u globalnom svijetu bezakonja.

    U oktobru, Međunarodna unija telekomunikacija pri UN-u pokrenula je projekt zaštite djece na internetu, čiji su nacrt zajedno sačinile grupe za zaštitu djece, zakonodavci, službenici za provedbu zakona i predstavnici industrije, a koji će se ažurirati svake godine.

    “Djeca su postali digitalni građani u svijetu interneta koji nema granica”, objašnjava Nenita La Rose, izvršna direktorica Child Helpline International, mreže telefonskih linija za pomoć mladima u 160 država, i jedna od autorica projekta.

    Otprilike 1,5 milijardi ljudi svakodnevno se povezuju na internet, što je 7.500 puta više u odnosu na period od prije deset godina, podaci su ITU-a.

    Prikaz korištenja interneta od strane djece je nepotpun, međutim, činjenica je da je internet danas osnovni alat u školama i industrijaliziranim državama.

    Studije koje citira ITU pokazuju da 93% tinejdžera u SAD-u koriste internet, dok u Južnoj Koreji 30% djece ispod 18 godina starosti provode najmanje dva sata dnevno na internetu.

    "Na osnovu dostupnih podataka, mi se suočavamo s tim da se gotovo svako dijete iznad šest godina starosti, a koje zna čitati i pisati, priključuje na internet, čak i u zemlji s relativno malom zastupljenošću interneta kakva je Malezija,” rekao je regulator malezijskih telekoma, Muhammed Šaril Tarmizi.

    Vođeni instinktivnom radoznalošću i otvorenošću, mlađe generacije utiru put kao oni koji se “prvi prilagođavaju novim tehnologijama", idući tako ispred svojih roditelja, baš kao što je La Rose uvidjela tokom jedne večeri sa svojom kćerkom.

    “Osjećala sam se kao da sam na brzom vozu u zabavnom parku. Bila je na Facebooku, a zatim je zazvonio njen Blackberry, da bi se nakon toga upustila u slanje poruka – i sve to je trajalo dva sata u komadu. Kad sam ustala, osjetila sam se izmorenom i shvatila sam da sam digitalni imigrant: to je bio u potpunosti drugi svijet,” uzdahnula je La Rose.

    Generacija “Web 2.0” interaktivnog internetskog sadržaja uzrokovala je “izvrtanje postojeće paradigme”, a pored toga i pojavljivanje nove dimenzije nasilničkog ponašanja među adolescentima, pojasnila je Rachel O'Connell, glavna službenica za sigurnost  na portalu za društveno umrežavanje Bebo.

    “Maltretiranje putem interneta često dolazi od  prijatelja, a ponekad i djeca sama preuzimaju ulogu nasilnika, stoga je u potpunosti izmijenjen način na koji sagledavamo rizike,” objasnila je O’Connellova.

    Bebo sadrži savjete za sigurnost na internetu i veze na druge stranice koje su namijenjene korisnicima svih uzrasta. O'Connellova čak vjeruje da bi portali za druženje trebali razmotriti opciju uvođenja službe za pomoć na internetu koja bi bila aktivna 24 sata dnevno.

    Iako se djeca znaju koristiti tehnologijom i imaju snažno samopouzdanje, La Rose je istakla da su ona i dalje naivna i da im treba ista zaštita dok sjede kući pred kompjuterom kao i kad hodaju gradskim ulicama.

    Studije koje citira ITU otkrivaju da je 44%  kineske djece potvrdilo da je nepoznata osoba pokušala stupiti u kontakt s njima dok su bili na internetu, dok u Francuskoj 72% djece sama pretražuju internet.
    Iako internet djeci proširuje vidike znanja i umnožava društvene veze, stručnjaci na skupu Telecom World 2009 također ističu izloženost djece pornografiji, stranicama koje promoviraju nasilje, anoreksiju i bulimiju.

    „Sva naša djeca imaju ove mogućnosti korištenja interneta," rekla je Jasna Matić, ministrica telekomunikacija Srbije. “Ali pored toga, postoji još mnoštvo stvari kojima niti jedno dijete ne bi trebalo biti izloženo.”

    Stručnjak za problem eksploatacije djece u odjelu za ljudska prava pri UN-u, Nadžat M'džid Maala, nedavno je procijenila da otprilike 750.000 seksualnih “predatora” traže priliku da stupe u kontakt s djecom na internetu.

    Nove smjernice ITU-a, a koje su dostupne na internetu u različitim formama namijenjenim za roditelje i edukatore, zakonodavce, industriju i djecu, zagovaraju kombinaciju zakonskih propisa, edukacije i tehničkih filtera u cilju zaštite djece.

    Međutim, najveći fokus je na roditeljima i djeci, i to u pokušaju da se pažnja i mjere predostrožnosti iz stvarnog svijeta prenesu i na internet.

    “Vaša djeca moraju shvatiti da ono što vide na internetu najčešće nije onakvo kakvim se čini”, naglasio je Dieter Carstensen iz grupe za kampanju Save the Children.

    Stručnjaci se često žale da se iskustvo – uključujući dobrovoljne industrijske inicijative poput britanske Fondacije za nadzor interneta – rijetko dijeli među zemljama.

    A ako se roditelji u državama koje su u velikoj mjeri povezane s internetom osjećaju preopterećenim, roditelji u zemljama u kojima internet tek zaživljava još su manje opremljeni da pruže mudrost po pitanju korištenja interneta i prepoznaju odakle dolazi prijetnja. “U nekim područjima, posebno ruralnim, roditelji nisu upoznati s tehnologijom, a osim toga, ne poznaju ni engleski jezik,“ rekao je Sharil, vršilac dužnosti predsjedavajućeg malezijske Komisije za komunikacije i multimediju.

    “To znači da iznad samog pitanja sadržaja, stoji i pitanje nepismenosti”, dodao je on.

    Malezija, kao i Srbija, šalje poruku roditeljima i djeci putem kampanja u medijima i školama, koje ponekad dolaze u obliku sićušnih priručnika ili podloge za miš koji se mogu držati odmah pored kompjutera. Međutim, škole širom svijeta trebaju se aktivnije uključiti u ovu kampanju, tvrdi La Rose.

    “Pitanje digitalnog građanstva trebalo bi biti obavezan dio školskog plana i programa od prvog dana kad dijete kroči u školu,” tvrdi ona.

    ITU smjernice za sigurnost na internetu za djecu i roditelje možete pronaći na engleskom jeziku na adresi: www.itu.int

    Izvor: independent.co.uk

    S engleskog: Esma Zlatar


    Ukoliko želite saznati više o sigurnosti djece na internetu u bosanskohercegovačkim uvjetima, posjetite seminar "Sigurnost djece na internetu" u okviru Nahline Škole roditeljstva 15. novembra 2009. od 16 do 18,30 h. Seminar je otvoren za sve zainteresirane, uz prethodnu najavu dolaska telefonom 710-650 ili e-mailom info@nahla.ba


  •  
  • 04.11.2009
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com