Teme   >    Kultura i nauka   >   
  • "Krpene lutke": Ko je stvarno na drugom kraju?
  • Baš kao što neka tehnološka rješenja evoluiraju, ljudski instinkt za preživljavanje će osigurati da utjecaj oglašivača i znatiželjnih očiju na kraju bude minimiziran.
  • Rani dani na internetu su bili puni sumnje. Čak i danas, ne samo da se roditelji pitaju s kim su njihova djeca u kontaktu, nego se i odrasli s vremena na vrijeme pitaju "ko je na drugom kraju?"

    Postoji obilje priča o „vezama“ preko interneta, gdje se ispostavi da osoba s druge strane ni ne sliči svojoj virtualnoj ličnosti. Tokom vremena, posebno potaknuto rastom društvenih mreža, prisustvo pojedinca je postalo ličnije. Možete potražiti osobe po imenu  i vidjeti njihovu interakciju u digitalnom okruženju, uvjeravajući sebe da su prilično stvarni kao i vi. Ali nije sve onako kako se čini.

    Posljednjih nekoliko mjeseci je izneseno na vidjelo niz inicijativa više vlada, posebno Sjedinjenih Država, koje su razvijale softver koji bi omogućavao jednoj osobi da kontroliše i upravlja višestrukim identitetima preko odgovarajućih platformi društvenih mreža.

    Ideja o višestrukim identitetima nije ništa novo. Prije mnogo godina bio sam uključen u projekt koji se odnosio na ovu oblast, praveći razliku između ličnog i poslovnog života pojedinca. Ovaj raskol  između ličnog i poslovnog života odražava dva različita nivoa angažmana. To se, naravno, kosi s mnogo čim za šta se društveni mediji zalažu, npr. da umjesto višestrukih online identiteta, kao pojedinac zadržite jedan, sveobuhvatni. Bez obzira na zasluge/mane, ovaj pomak odražava promjene u ponašanju potrošača.

    Socijalno oglašavanje

    Kako su različiti proizvođači prihvatali društvene medije, alati za nadzor su počeli pratiti, između ostalog, i količinu. Bilo je vrijeme kad je za svakih 100 korisnika Twittera, vaš stvarni utjecaj bio 10. Sada, sa stotinama, ako ne i hiljadama korisnika, praćenje onoga što su rekli svi koji su s vama povezani  postalo je mnogo komplikovanije – jednostavno, postoji previše informacija koje imaju utjecaj na smislenu interakciju dvije osobe.

    Da pokažem na primjeru, prije nekoliko dana prisustvovao sam festivalu čokolade u Londonu. Dok sam bio tamo, snimio sam materijal od kojeg sam napravio videoisječak  koji sam zatim proširio preko društvenog medija. Odlučio sam da pratim prvi val širenja linka na Twitteru, primjećujući da je dotični link do mog videobloga distribuiran na preko 60.000 individualnih računa. Koliko ih je zaista odvojilo vrijeme da pročita o čemu je riječ?  Ne znam. Ono što znam jeste da je u prva 4 dana života videa bilo preko 500 posjeta na navedeni unos, što je, preračunato,  manje od 1% ukupnog broja. Od toga, 15% je pogledalo video putem mobitela, 66% gledalaca je bilo iz Velike Britanije i SAD i preostalih 34% je bilo iz Njemačke.

    Dalje informacije, poput starosnih dobi, spola i mnogih drugih, su također dostupne.

    Već smo vidjeli utjecaj društvenih medija u poticanju  demokratske revolucije u arapskom govornom području. Ali, da li ste se upitali, osim vas, vaših prijatelja i njihovih prijatelja, koliko je ljudi stvarno? Od 60.000 spomenutih u primjeru iznad, ko su oni? Da li su njihovi računi uopšte aktivni? Koja je vrijednost informacija prikupljenih o videu za mene kao pojedinca i kako se ta vrijednost prevodi u nešto značajno za mog prijatelja i za prijatelje mog prijatelja?
     
    U nekim pogledima, ovo je san svakog oglašivača. Prikupljaju se informacije koje omogućavaju bolji, profinjeniji pristup isporuci relevantnog oglašavanja. Ali šta se dešava kad sa ta informacija ne odnosi na pojedinačne ljude, nego na individualce koji održavaju višestruke račune, čak iako se preko tih višestrukih računa ostvaruje prihod preko sistema platiti-po-kliku?

    Uspon društvenih botova

    Šta se dalje dešava kad se ostvaruje utjecaj grupe online identiteta za koje je utvrđeno da ih kontrolira šačica pojedinaca, koji potencijalno stišavaju pravi izraz svakodnevnog pojedinca?

    Pojam "krpena lutka" koristi se da bi se definirao online identitet koji je nepošten, koji pruža interakciju putem obmane. Ovo nije samo perverznjak koji vara dijete putem interneta, to je mnogo više  uznemirujuće, ima dubok utjecaj na integritet internet aktivnosti.

    Prema izvještaju istraživačke firme Gartner, do 2015. jedan od 10 vaših prijatelja na Facebooku i Twitteru neće biti čovjek. Opisani kao društveni botovi, roboti, ovo će biti automatizirani alati koje upošljavaju različite kompanije kako bi angažovali potrošače.

    Kao da to nije dovoljno loše, centralna komanda američke vojske je nedavno dodijelila ugovor vrijedan 2,7 miliona dolara firmi sa sjedištem u Los Anđelesu pod imenom Ntrepid. Cilj? Da kreiraju program koji će upravljati lažnim online profilima, a koji će omogućavati jednom serviseru da kontroliše i do 10 identiteta.

    Kombinovano, oba seta alata stvaraju ruglo od vrijednosti društvenih medija. Od pokušaja da se komercijaliziraju odnosi, kako su proizvođači predlagali, do manipulizacije ovih odnosa, kako su vladine inicijative predlagale, obje metodologije su bile u suprotnosti s karakterom interneta – slobodnim protokom značajnih informacija.

    Prije nekoliko godina sam saznao kako sjevernokorejski režim emituje svakodnevno provladine poruke na nacionalnoj televiziji, tako da se u svakom domu, svakodnevno, sa zvučnika čuje nacionalistička propaganda. Iako sam daleko od toga da budem pristalica teorija zavjere, ovaj upad u privatne odnose koje pojedinac ima sa svojim prijateljima smatram mnogo gorim, jer to nije prosto emitovanje, nego mnogo direktnija manipulacija.

    Već možemo vidjeti proizvođače kako prave online društvene subjekte, pokušavajući da komuniciraju s pojedincima – eksperiment koji nije uspio u značajnoj mjeri. Uzmite u obzir, naprimjer, koliko ljudi klikne „sviđa mi se“ na Facebook stranici i više se nikad ne vrati da je pogleda (uprkos nedavnim istraživanjima koja pokazuju da je podignuta svijest sama po sebi „dobra“).

    Proizvođači moraju naučiti da potrošač želi komunicirati s njima, a ne samo biti primalac marketinga i saopštenja službi za odnose s javnošću. Vlade trebaju znati da kad podržavaju bolje vrijednosti kao što je integritet, bit će u većoj mogućnosti da stvore utjecaj, i to ne pomoću prevare.

    Kakav god da je vaš stav prema tehnologiji, kakav god da je vaš nivo paranoje, ono što preostaje je zbir platformi koje će sofisticirani potrošač uvijek koristiti, podešavajući njihove parametre tako da minimiziraju utjecaj lažnih identiteta i proizvođača za koje misle da se nameću u njihov lični prostor. Baš kao  što neka tehnološka rješenja evoluiraju, ljudski instinkt za preživljavanje će osigurati da utjecaj oglašivača i znatiželjnih očiju na kraju bude minimiziran. 


    Autor: Farrukh I. Younus
    Preuzeto sa: onislam.net

  •  
  • 26.04.2011
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com