Teme   >    Žena   >   
  • Žene i brak: kakva je tu korist za nas?
  • Društva koja vjeruju u brak moraju osmisliti bolje razloge da uvjere žene da je brak nešto što je zaista privlačno za njih. A ako to ne uspiju, posljedice bi mogle biti značajne.
  • I na Istoku i na Zapadu, žene se sve kasnije udaju. Ovog ljeta, glavna tema jednog broja časopisa The Economist bila je “Bijeg od braka” u Aziji, u kojem je istaknuta činjenica da je prosječna starosna dob nevjesta u porastu. A isti je slučaj i s procentom neudatih žena. Ovog mjeseca, priča s naslovnice časopisa The Atlantic Magazine, američkog magazina koji čitatelja navodi na razmišljanje, bavila se temom kako se tržište braka mijenja i kako se žene sve kasnije udaju, ili se uopće i ne udaju.

    Stoljećima, jedini način na koji je djevojka mogla ostvariti društveni status bio je putem braka. Finansijski gledano, one su isprva bile ovisne o svojim očevima, a zatim o svojim muževima. Međutim, uz pomoć obrazovanja i zapošljavanja, njihov društveni status i finansijska nezavisnost su se povećavali.

    Ako brak više nije neophodan da bi žena imala stabilnost i novac, iz kojeg joj onda razloga treba muž? Zašto bi žene željele ući u jedan oblik kućnog služenja koji vlada u nekim brakovima i dići ruke od ispunjenog života u kojem bi mogle same donositi svoje odluke? Još gore, zašto bi se upuštale u tradicionalni oblik braka gdje se još uvijek podrazumijeva da žena treba da radi sve kućne poslove i i da preuzme brigu o porodici, a istovremeno da zaradi i kući donese određene prihode?

    Društva koja vjeruju u brak moraju osmisliti bolje razloge kojim bi uvjerila žene da je brak nešto što je zaista privlačno za njih. A ako to ne uspiju, posljedice bi mogle biti značajne. Žene imaju tendenciju da se udajom uspinju na društvenoj ljestvici. Kako se žene sve više obrazuju i postaju uspješnije na radnom mjestu, to ostavlja muškarce na dnu ljestvice neoženjenim. U zemljama poput Indije i Kine, broj muškaraca već desetinama miliona prelazi broj žena zbog preferiranja muške djece nad ženskom i ubijanja ženskih fetusa kao posljedice politike samo jednog djeteta u Kini.

    Društvo je općenito izgrađeno na temeljima porodičnih jedinica i bez institucije braka, društvene strukture će biti značajno poljuljane. Kasnije stupanje u brak ili općenito izbjegavanje braka podrazumijeva i opadanje stope rađanja djece. Decenijama poslije, u društvu će biti cijela generacija starijih, neudatih žena. A to bi trebalo zabrinuti zvaničnike koji osmišljavaju politike, kao i zagovornike braka i tradicionalnog porodičnog života. Ono što mene lično najviše zabrinjava jeste činjenica da bi to predstavljalo značajan gubitak i za same žene. Kao društvo, mi želimo da žene budu sretne, ispunjene i da se izgrađuju u dobrim vezama. 

    Prije nego što vjerski zvaničnici poviču da kritikujem instituciju braka – da istaknem da ja to ne radim. Ja podržavam brak. Ono o čemu govorim jeste životna realnost braka koja se drastično razlikuje od puke teorije bračne sreće.

    Žene traže stvarni brak čiji će cilj biti međusobno nadopunjavanje i vlastito ispunjenje i u kojem će ih njihov bračni partner podržavati i smatrati sebi ravnim. Žene danas smatraju kućne obaveze nečim što se treba međusobno podijeliti, te vide nastavak svoje nezavisnosti i nakon ulaska u bračnu zajednicu.

    Pokušaji da se spriječi obrazovanje žena i težnja da ih se rano uda neće spriječiti ovaj "problem". Žene sve više postaju svjesne svojih prava, a stope obrazovanja i zapošljavanja među ženama kontinuirano rastu. Ako ništa, porodicama su potrebni dodatni prihodi. Ako je vaš glavni argument za brak ograničavanje svih drugih opcija ženama, onda i sami priznajete da brak sam po sebi nije privlačan.

    A tu leži srž problema. Žene se zaista žele udati, međutim, potrebno ih je uvjeriti da će im u braku biti dobro. I na Istoku i na Zapadu, kad je riječ o braku, žene se danas pitaju: kakve koristi ćemo mi od njega imati?

    Autorica: Shelina Zahra Janmohamed
    Izvor: spirit21.co.uk

  •  
  • 28.12.2011
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com