Teme   >    Vjera i društvo   >   
  • O kreiranju identiteta muslimanke
  • Kratak prikaz sadržaja tribine "KREIRANJE ŽENSKOG MUSLIMANSKOG IDENTITETA - OD GLORIFIKACIJE DO ISKLJUČIVOSTI (analiza sadržaja islamske literature namijenjene ženama i njenog psihološkog utjecaja na formiranje ženskog identiteta)". Tribina je održana u srijedu, 6. marta 2013. u multimedijalnoj sali CEI Nahla, a uvodničarke su bile mr. Đermana Šeta i Azra Ibrahimović.
  • Na kreiranje vjerskog identiteta neke osobe utječu brojni segmenti. Odgoj, obrazovanje, poruke iz zajednice i slično. Značajan utjecaj ima i literatura koju ta osoba iščitava i konsultira tokom svog duhovnog rasta. Na našem tržištu se sve više piše, prevodi i objavljuje islamska literatura različite provinijencije, kao i literatura koja sadrži određene elemente islamskog učenja ili misli, a nije isključivo vjerska. Posebno je vidljiv takav trend kod literature namijenjene ženama. Stoga je ovo pokušaj da se predstavi analiza takve literature dostupne na našem jeziku koja utječe na kreiranje ženskog muslimanskog identiteta, kakve se to poruke šalju ženama i da li su one i u kojoj mjeri utemeljene na islamskim izvorima i principima, istakla je mr. Đermana Šeta.

    Analizirano je 15 knjiga. Slijede neke od osnovnih karakteristika ovakve literature:


    1. Muška perspektiva

    Dostupnu vjersku literaturu o ženi pišu muškarci koji ženu posmatraju isključivo iz muške pozicije. Literatura održava androcentrični „fikhski maskulinizam“ (Hodžić) u kome je vrlo često sve podređeno potrebama muža/muškarca bez uzajamne perspektive, uz rijetke izuzetke. U ovakvom diskursu se mahom ne pravi razlika između termina muškarac i čovjek, pa se tako uglavnom govori o pravima i obavezama čovjeka (a ne muškarca) i žene, i stječe se dojam da žena, ustvari, i nije čovjek. Također, vrlo je rijetko da ovakve knjige uključuju detaljnu biografiju autora s obrazovnim kvalifikacijama potrebnim za pisanje takve literature (od analizirane literature samo jedna).

    2. Isključivost u tumačenju


    Uglavnom je prisutna isključivost u tumačenju islamskog prava/propisa. Rijetko ovi autori navode intramuslimanke razlike u tumačenju i različite interpretacije jednog pitanja koje su veoma prisutne u islamskoj misli, stoga se ne pruža mogućnost da se stekne uvid u različita posmatranja jednog fenomena i eventualno sagleda cjelokupna argumentacija po tom pitanju iz različitih hermeneutičkih škola ili pravaca. 

    3. Neadekvatno referenciranje i navođenje izvora


    Argumentacija uglavnom nije ispravno referencirana i često se zasniva na nepotpunim informacijama, npr:

    „Neslužbena statistika pokazuje da pokrivene žene znatno brže zasnivaju brak i da su uglavnom sretne u braku“ (Odijevanje..., 144)
    „Svi znamo iz onoga što smo učili od principa psihologije i nauke o psihologiji odgoja da je žena emotivno jača od muškarca, slabija u razmišljanju, a da je muškarac emotivno slabiji, a razmišljanjem jači od žene“ (Žena između tiranije..., 183)

    4. Inherentna iskrivljenost zapada i islamski ideal

    Skoro neizostavno je poređenje stereotipnih prikaza „zapada“ i „zapadnih“ praksi (prostitucija, nasilje, konzumerizam...) i ideala islamskih vrijednosti koje su rijetko prisutne u svakodnevnim životima muslimanki. Ovakvim pristupom ova literatura ostaje slijepa za kontekstualizirano posmatranje životnih problema muslimana/ki u konkretnom vremenu i prostoru na kome žive (problem nasilja nad ženama u muslimanskim zajednicama, bračnih odnosa, ubistva iz časti, raznih vrsta diskriminacije i slično...).

    5. Ahistorijski pristup

    Ranije opisanim pristupom ovakva literatura uglavnom uključuje „razumijevanje islama, koje je zalijepljeno za ono prošlo i predstavlja puko oponašanje, te se po pitanju položaja, statusa i prava žene ispostavlja kao potpuno ahistorijsko” (Hodžić). Nema traga savremenim pitanjima koja bi mogla biti od pomoći muslimanki danas u vremenu i kontekstu u kome živi. Ova literatura obraća se nekoj zamišljenoj ženi u dobi od 20 do 40 koja je udata i ima više djece. Druge žene ne postoje: neudate, razvedene, žene bez djece, žena čija su djeca odrasla, udovice... I vrlo često postoje samo dva ekstrema u koji se svaka žena mora moći ukalupiti: žena ili ne radi ili je zapala u nemoral; žena ili je pokrivena ili je zapala u nemoral, itd.

    6. Poopćavanje ličnog stava

    Ovakva literatura često obiluje poopćenim partikularnim iskustvima autora (uronjenih u kulturu i tradiciju nekog prostora ili lično razumijevanje) i učitavanjem tih iskustava u ajetske i kur'anske tekstove odnosno njihovo podvođenje pod islam.

    „Žena budući da je po prirodi emocionalnija i brzo se uvrijedi, bi vjerovatno pogrešno upotrijebila pravo razvoda ako bi joj ono pripadalo. Povrijeđena nekim trivijalnim razlogom, izvan osjećaja, ona bi mogla razoriti porodicu pogrešnom upotrebom ovoga prava“
    (Status žene u islamu, 45).

    „Žena ima pravo kod sklapanja bračnog ugovora uvjetovati mužu da ne može živjeti u bračnoj zajednici sa više žena. Ipak nijedna žena ne želi iskoristiti to pravo prilikom sklapanja bračnog ugovora“.
    (Žena u Kur'anu, 29)

    7. Glorifikacija ženskih uloga


    Navodno pišući ovu literaturu kako bi se pobjeglo od „zapadnih praksi“ ove knjige ponavljaju često iste stvari zaogrnute islamskom terminologijom. Glorifikacijom ženskih uloga (majke i supruge) ženu svode na uloge koje ona ima/nema i njenu vrijednost kao osobe posmatraju isključivu unutar ove paradigme. Ženu se objektificira, posmatra kao objekat i sredstvo, a rijetko kao osobu s neotuđivim ljudskim dostojanstvom čiji put prema Bogu nije uslovljen njenim brakom niti mužem. Poslušnost supruge mužu (koji je po definiciji dobar muž) posmatra se kao najviši ideal, a hidžab se nerijetko interpretira isključivo kao pomoć muškarcu kod savladavanja njegovih strasti.

    „Žena koja dozvoli sebi da zavodi tuđe muževe (time što nije pokrivena) pozivajući se na slobodu mora da bude spremna na situaciju da i njen muž može biti otet“
    (Žena u Kur'anu).

    „Kada oženjen čovjek i njegova žena dostignu 40 ili 50 godina života, žena prođe kroz fazu rađanja, služenja, dojenja i sl, drugim riječima vrijeme ostavi svoj trag na njoj, pa kad čovjek izađe na ulicu i vidi djevojku u najboljem dobu svoje mladosti kakav će biti njegov stav prema njoj? Rasplamsat će njegove strasti...“
    (Ferhat)

    „Ženina pažnja prema mužu, briga o kući, ispunjenje obaveza za koje je odgovorna ...sposobnost pridobijanja muževa srca, ljubavi, pažnje, poštovanja i otklanjanje svega što može biti povod razdoru kako se ne bi okrnjila čistota bračnog života su najbolji načini da žena zasluži Allahovu bliskost, tako postaje dobra vjernica“
    (Poslanikove oporuke ženama i primjeri sahabijki, 75)

    „Robinja! Budi mu robinja i on će tebi biti rob! Ispunjavaj mu želje. Sve što oko njega radiš radi perfektno, ne ovlaš, ne reda radi... Prisili nekad sebe i kad ne umireš od želje ali mu udovolji, valjat će ti to na drugoj strani“.
    (Šapućem, 39)

    Uzimajući sve navedeno u obzir moguće je izvesti nekoliko kriterija koji bi se mogli primijenjivati na ovakvu literaturu kako bi čitatelji/ke mogli znati o kakvoj je knjizi konkretno riječ:

    1. Neophodno je poznavati biografiju autora/ice s jasnim obrazovnim kvalifikacijama, pravnom školom i glavnim životnim odrednicama (lokacija, vremenski period...)
    2. Potrebno je provjeriti da li je tumačenje ajeta, hadisa i islamske prakse izneseno uz jasne reference na islamske autoritete bez poopćavanja/učitavanja ličnog iskustva, tradicije/kulture izvore
    3. Potrebno je tražiti literaturu koja uključuje raznolikost u nuđenju različitih tumačenja određenog propisa sa stavovima različitih pravnih škola i mislilaca
    4. Potrebno je tražiti literaturu koja uvažava kontekst i historijskih i savremenih prilika kod tumačenja ajeta, hadisa, određenog događaja...
    5. Neophodno je da ovakva literatura kod govora o ženi u odnosu na muškarca, sadrži sličan govor o muškarcu u odnosu na ženu

    Kad se navedenih 15 knjiga analizira prema navedenim kriterijima vidi se značajna razlika u njihovom pristupu. Neke od njih su ozbiljne knjige s jasnim referencama, jasnim i preciznim pristupom bez previše ili ikako učitavanja ličnih stavova i s pluralnim tumačenjem dok druge potpadaju pod fikciju i ne zadovoljavaju minimalne uvjete da bi ih se posmatralo kao ozbiljnu, relevantnu literaturu za učenje islamskih preporuka i propisa. U tom smislu posebno je značajno spomenuti popularne kolumne, tekstove na internetu i knjige koji su fikcija s primjesama ličnog iskustva protkana ajetima i hadisima. Podkategorija takvih pisanja su i sve više prisutni tekstovi koje muslimanke pišu muslimankama u vidu kolumni ili knjiga. To je jedna vrsta muslimanskog chick lita poput knjiga „Seks i grad“ ili „Ja, mahaluša“, ali koje su u ovom slučaju zaogrnute islamskom terminologijom.

    Ova analiza ukazuje na to da nije dovoljno da se islamskim propisima općenito, a u ovom slučaju ženama bave samo isključivo islamski učenjaci/njakinje nego da je neophodno raditi na tzv. islamizaciji znanja ili interdisciplinarnoj integraciji znanja gdje će zajedničkim naporima stručnjaci/kinje teksta i konteksta pronalaziti rješenja primjenjiva u vremenu i prostoru na kome muslimani/ke žive.

    Spisak analiziranih knjiga:

    1. Bračne nesuglasice, Abdulhamid A. Ebu Sulejman
    2. Knjiga za žene – Fetve i savjeti, Ramić
    3. Žena u islamu, Jemani
    4. Islam – opredjeljenje mislećih žena, Patel
    5. Žena između tiranije zapadnog sistema i milosti Božijeg zakona, el-Buti
    6. Ličnost žene muslimanke, El-Hašimi
    7. Istine i zablude o ženi, Ferhat
    8. Podvale emancipacije, El-Eškar
    9. Žena u okrilju islama, Iranski kulturni centar, s.l., s.a
    10. Poslanikove oporuke ženama i primjeri sahabijki, Es-Serudži
    11. Sretan brak i prava supružnika, Et-Tahtavi
    12. Vodič ženama, Nursi
    13. Žena u Kur'anu, Ša'aravi
    14. Odijevanje muslimanki – moda za sva vremena, Zaimović
    15. Šapućem ti kao žena ženi, Sabri

    Kroz teoriju neusklađenosti pojmova o sebi, psihologinja Azra Ibrahimović govorila je o psihološkom utjecaju koji islamska literatura namijenjena ženama, ima na formiranje ženskog identiteta. Ova teorija govori o povezanosti različitih pojmova o sebi, emocionalnih posljedica neusklađenosti tih pojmova te faktora koji utječu na neusklađenost pojmova o sebi.

    Pojmovi o sebi mogu biti ostvareni, to je naša predodžba osobina koje mislimo da nas karakteriziraju, Idealni, naša slika karakteristika koje bismo željeli imati ili koje bi neko drugi želio da imamo i očekivani, koji oslikava vjerovanja o karakteristikama koje bismo trebali imati. Ukoliko dođe do neusklađenosti  između ostvarene sebe i vlastitih idealnih standarda javlja se nezadovoljstvo i razočarenje. Neusklađenost između ostvarene sebe i očekivanih standarda koje nam drugi nameću dovodi do osjećaja napetosti i zabrinutosti. U islamskoj literaturi o ženi se najčešće govori kroz njene uloge, tako da veliki utjecaj na poimanje sebe ima upravo referiranje žene na ulogu supruge i majke, koje su u toj literaturi najizraženije. Samim tim se sve ostale uloge koje žena može odabrati ili se sticajem okolnosti u njima naći, postaju manje vrijedne. Zanemarujući kontekst vremena u kome živimo i društveno- historijske uslove kada se tumače propisi vezani za žene, dolazi do marginalizacije žena koje se nisu ostvarile u ove dvije istaknute uloge. Što je slučaj sa velikim brojem žena koje nisu udate, koje su razvedene, udovice, žene koje nemaju djecu, žene koje su odabrale da im budu prioritetnije neke druge uloge ali time nisu prestale biti muslimanke, nisu umanjile svoj doprinos društvu kroz te druge uloge.

    Istaknuta je potreba za dubljim razumijevanjem žene i njenog bića, ne samo kroz njene društvene uloge, nego i kroz autentičnost njenog ženskog bića, autonomiju, slobodu izbora i prihvatanje da se žena može afirmirati kao vjernica na način kako ona smatra da je za nju najprihvatljiviji i kako bi neusklađenost između ostvarene sebe i očekivanih standarda bila što manja. Samim tim bismo pomogli ženama da budu manje  razočarane, zabrinute i nezadovoljne.

    nahla.ba
  •  
  • 09.03.2013
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com