Teme   >    U fokusu   >   
  • Znati svoja prava i zaštititi ih!
  • Donosimo kratak osvrt na osnovne poruke upućene s tribine o pravima žena u radnom odnosu održane u multimedijalnoj sali CEI Nahla u srijedu, 11. februara 2015. godine.
  • Ustav BiH predviđa čitav set međunarodnih dokumenata kojima se promovira i utvrđuje princip jednakosti, od kojih je posebno bitna UN-ova konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena  (Ustav BiH, Aneks I). Riječ je o prvom međunarodnom dokumentu, koji je na jednom mjestu sveobuhvatno propisao prava žena u svim sferama života, od aktivnog i pasivnog biračkog prava, preko prava na obrazovanje i zapošljavanje, vlasništvo, do braka i porodice, itd. Domaći organi su obavezni da usaglase bh. propise, koji se tiču rodne ravnopravnosti i prava žena, s ovom konvencijom.

     Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je posebno bitna jer se odredbe i prava iz ove konvencije imaju direktnu primjenu u BiH, te su nadređeni svim odredbama domaćeg prava. Građani BiH prema ovoj konvenciji, nakon što iscrpe sve domaće pravne lijekove pred sudovima u BiH i Ustavnim sudom BiH, mogu tražiti zaštitu svojih prava pred Evropskim sudom za ljudska prava u roku od 6 mjeseci od dana kada su zaprimili posljednju odluku nacionalnih organa.

    Ravnopravnost svim osobama u BiH je također garantirana Zakonom o zabrani diskriminacije iz 2009. godine. Diskriminacijom se smatra svako različito postupanje prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, spolnog izražavanja ili orijentacije, itd., kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima javnog života. Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sve javne organe kao i na sva fizička ili pravna lica, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, u svim oblastima.

    Diskriminacijom se smatra dovođenje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba u pristupu i ostvarivanju zagarantiranih prava. Dok direktna diskriminacija podrazumijeva djelovanje ili propuštanje djelovanja kada se neka osoba ili grupa osoba dovodi u nepovoljniji položaj, indirektna diskriminacija podrazumijeva situacije kada se odredbama, kriterijima ili praksom dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na druge.



    Bitno je znati da teret dokazivanja diskriminacije nije na žrtvi diskriminacije koja podnosi tužbu, nego na navodnom prekršiocu. Rokovi za podnošenje tužbe za sudsku zaštitu prava su tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, odnosno godinu dana od dana kada je učinjena povreda.

    Zakon o zabrani diskriminacije predviđa posebne oblike diskriminacije, kao što je uznemiravanje, spolno uznemiravanje, mobing, isl. Mobing je psihičko zlostavljanje na radnom mjestu koje se ponavlja putem radnji kojima je cilj ili posljedica degradacija zaposlenikovih radnih uslova, kojim se mogu uzrokovati povreda ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, nanijeti šteta fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati zaposlenikova profesionalnu budućnost.

    Najčešći primjeri mobinga su sindrom „punog stola“, kad se radnicama daje više radnih zadataka u odnosu na druge, zatim sindrom „praznog stola“, kad se radnici ne daju nikakvi radni zadaci, kao i izoliranje u posebne prostorije ili odjele, uskraćivanje resursa za svakodnevni rad, i slično. Mobing je izražen kroz niz radnji koji traju duži vremenski period. U svrhu dokazivanja mobinga, bitno je da osoba koja trpi mobing redovno bilježi postupanja poslodavca koja smatra kršenjem svojih prava, naručito imajući u vidu da je teško osigurati svjedoke iz radnog kolektiva zbog njihovog straha za vlastito zaposlenje, te prikuplja dokumentaciju (mailove, naloge, i sl) kao dokaze u sporu.

    Pitanje diskriminacije je tretirano i Zakonom o radu FBiH, gdje je navedeno da osoba koja traži zaposlenje, kao i osoba koja se zaposli, ne može biti stavljena u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, itd.



    Zaštita žene i materinstva
    je predviđena odredbama kojima se zabranjuje obavljanje naročito teških fizičkih poslova, radova pod zemljom ili pod vodom, kao i drugih poslova koji s obzirom na njene psihofizičke osobine, ugrožavaju njen život i zdravlje, zatim odredbama kojima se osigurava pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od godinu dana ili odsustvo zbog komplikacija u trudnoći. U praksi se susreću primjeri da poslodavac uvjetuje zaposlenice da neće ostati trudne naredne dvije godine, da dopuštaju korištenje prava na porodiljsko samo u trajanju od tri do šest mjeseci i slično. Traženje sudske zaštite za kršenje ovih prava ograničenom je rokom od godinu dana od dana donošenja odluke kojom je povrijeđeno pravo.

    Predavači/ce Vaših prava su naglasili bitnost poznavanja prava, udruživanja za njihovo ostvarivanje, te adresa na kojima se mogu obratiti u pomoći za zaštitu svojih prava. Jedna od tih adresa je Udruženje Vaša prava BiH, koje pruža pomoć korisnicima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine u svim pitanjima građanskog prava i ljudskih sloboda. Udruženje Vaša prava BiH se zalaže za slobodu i ljudsko dostojanstvo, što se ogleda u pružanju besplatne pravne pomoći i zastupanju interesa korisnika.

    Pripremila: Belma Panjeta-Musić 


    Tribinu "Žena i prava u radnom odnosu" realizirao je Centar za edukaciju i istraživanje "Nahla" u saradnji s Udruženjem "Vaša prava BiH" u srijedu 11. februara 2015. Posjetitelji tribine su imali priliku saznati više o diskriminatornim politikama zapošljavanja žena, uznemiravanju na radnom mjestu, mobingu, te ograničenom pristupu pravima za porodilje. Predavači/ce su bili dipl. pravnici/e: Edita Avdibegović, Harisa Bačvić, Nermin Hanjalić i Emir Prcanović. Moderatorica tribine bila je mr. Đermana Šeta.

  •  
  • 18.02.2015
  •  
  •  
CEI "Nahla", podružnica Bihać
Bosanskih šehida bb, II lijevi prilaz, 77 000 Bihać

T: 387 37 352 200
F: 387 37 328 201
E-mail: nahlabihac@gmail.com